@book{altena_vrijheid_2013,
	address = {Hilversum},
	edition = {3.},
	title = {Vrijheid en {Rede}. {Geschiedenis} van {Westerse} samenlevingen 1750-1989},
	isbn = {978-90-8704-228-8},
	language = {nizozemski},
	publisher = {Verloren},
	author = {Altena, Bert and van Lente, Dick},
	year = {2013},
	note = {Ova dva nizozemska povjesničara u ovoj knjizi daju opći pregled događaja koji su oblikovali Europu između osamnaestog i dvadesetog stoljeća. Kao što je već navedeno u uvodu, knjiga je zamišljena kao priručnik za studente povijesti početnike ili za osobe bez prethodnog znanja o razdoblju između 1750. i 1989. godine. Slijedom toga, knjiga se može smatrati korisnom polaznom točkom za bolje razumijevanje povijesnog konteksta osamnaestog stoljeća. Iako se knjiga sastoji od tri dijela, temeljena na tri vremenska razdoblja, prvi dio koji obuhvaća razdoblje od 1750. do 1850. najprikladniji je u kontekstu prosvjetiteljstva. Nakon svojevrsnog općeg pregleda najvažnijih događanja u Europi u navedenom razdoblju, autori se osvrću, među ostalim, i na utjecaj industrijske revolucije i kapitalističkog gospodarstva. Međutim, to poglavlje pokazuje se manje relevantnim, budući da se autori uglavnom fokusiraju na Englesku, ponajprije zbog činjenice da je upravo tamo započela industrijska revolucija. Zbog toga se ostale europske regije u kontekstu rastućeg kapitalizma obrađuju samo usputno i sažeto. Prosvjetiteljstvo autori opisuju kao zajednički naziv za niz novih ideja o čovjeku i društvu, temeljenih na uvjerenju da čovjek, oslobođen ustaljenih tradicija, isključivo na temelju razuma i moralne svijesti, može otkriti temelje društvenog života. Na temelju tog znanja mogao bi ostvariti bolje društveno uređenje. U strogo uređenom staleškom društvu pojavila su se mjesta na kojima se o takvim idejama moglo slobodnije raspravljati. Tijekom prosvjetiteljstva društva su se postupno oslobađala crkvenog i svjetovnog autoriteta. Kako bi dodatno pojasnili prosvjetiteljstvo, autori naglašavaju utjecaj Kanta na prosvjetiteljsko mišljenje, kao i važnost osnivanja društava, akademija i loža slobodnih zidara za intenziviranje društvene rasprave. Uz rastuću popularnost Voltairea među čitateljstvom, autori tvrde da su i manje poznati pisci također mogli računati na širok krug čitatelja. (MP)},
}

{"_id":"9G9Ev2FNxNQM4Y33J","bibbaseid":"altena-vanlente-vrijheidenredegeschiedenisvanwestersesamenlevingen17501989-2013","author_short":["Altena, B.","van Lente, D."],"bibdata":{"bibtype":"book","type":"book","address":"Hilversum","edition":"3.","title":"Vrijheid en Rede. Geschiedenis van Westerse samenlevingen 1750-1989","isbn":"978-90-8704-228-8","language":"nizozemski","publisher":"Verloren","author":[{"propositions":[],"lastnames":["Altena"],"firstnames":["Bert"],"suffixes":[]},{"propositions":["van"],"lastnames":["Lente"],"firstnames":["Dick"],"suffixes":[]}],"year":"2013","note":"Ova dva nizozemska povjesničara u ovoj knjizi daju opći pregled događaja koji su oblikovali Europu između osamnaestog i dvadesetog stoljeća. Kao što je već navedeno u uvodu, knjiga je zamišljena kao priručnik za studente povijesti početnike ili za osobe bez prethodnog znanja o razdoblju između 1750. i 1989. godine. Slijedom toga, knjiga se može smatrati korisnom polaznom točkom za bolje razumijevanje povijesnog konteksta osamnaestog stoljeća. Iako se knjiga sastoji od tri dijela, temeljena na tri vremenska razdoblja, prvi dio koji obuhvaća razdoblje od 1750. do 1850. najprikladniji je u kontekstu prosvjetiteljstva. Nakon svojevrsnog općeg pregleda najvažnijih događanja u Europi u navedenom razdoblju, autori se osvrću, među ostalim, i na utjecaj industrijske revolucije i kapitalističkog gospodarstva. Međutim, to poglavlje pokazuje se manje relevantnim, budući da se autori uglavnom fokusiraju na Englesku, ponajprije zbog činjenice da je upravo tamo započela industrijska revolucija. Zbog toga se ostale europske regije u kontekstu rastućeg kapitalizma obrađuju samo usputno i sažeto. Prosvjetiteljstvo autori opisuju kao zajednički naziv za niz novih ideja o čovjeku i društvu, temeljenih na uvjerenju da čovjek, oslobođen ustaljenih tradicija, isključivo na temelju razuma i moralne svijesti, može otkriti temelje društvenog života. Na temelju tog znanja mogao bi ostvariti bolje društveno uređenje. U strogo uređenom staleškom društvu pojavila su se mjesta na kojima se o takvim idejama moglo slobodnije raspravljati. Tijekom prosvjetiteljstva društva su se postupno oslobađala crkvenog i svjetovnog autoriteta. Kako bi dodatno pojasnili prosvjetiteljstvo, autori naglašavaju utjecaj Kanta na prosvjetiteljsko mišljenje, kao i važnost osnivanja društava, akademija i loža slobodnih zidara za intenziviranje društvene rasprave. Uz rastuću popularnost Voltairea među čitateljstvom, autori tvrde da su i manje poznati pisci također mogli računati na širok krug čitatelja. (MP)","bibtex":"@book{altena_vrijheid_2013,\n\taddress = {Hilversum},\n\tedition = {3.},\n\ttitle = {Vrijheid en {Rede}. {Geschiedenis} van {Westerse} samenlevingen 1750-1989},\n\tisbn = {978-90-8704-228-8},\n\tlanguage = {nizozemski},\n\tpublisher = {Verloren},\n\tauthor = {Altena, Bert and van Lente, Dick},\n\tyear = {2013},\n\tnote = {Ova dva nizozemska povjesničara u ovoj knjizi daju opći pregled događaja koji su oblikovali Europu između osamnaestog i dvadesetog stoljeća. Kao što je već navedeno u uvodu, knjiga je zamišljena kao priručnik za studente povijesti početnike ili za osobe bez prethodnog znanja o razdoblju između 1750. i 1989. godine. Slijedom toga, knjiga se može smatrati korisnom polaznom točkom za bolje razumijevanje povijesnog konteksta osamnaestog stoljeća. Iako se knjiga sastoji od tri dijela, temeljena na tri vremenska razdoblja, prvi dio koji obuhvaća razdoblje od 1750. do 1850. najprikladniji je u kontekstu prosvjetiteljstva. Nakon svojevrsnog općeg pregleda najvažnijih događanja u Europi u navedenom razdoblju, autori se osvrću, među ostalim, i na utjecaj industrijske revolucije i kapitalističkog gospodarstva. Međutim, to poglavlje pokazuje se manje relevantnim, budući da se autori uglavnom fokusiraju na Englesku, ponajprije zbog činjenice da je upravo tamo započela industrijska revolucija. Zbog toga se ostale europske regije u kontekstu rastućeg kapitalizma obrađuju samo usputno i sažeto. Prosvjetiteljstvo autori opisuju kao zajednički naziv za niz novih ideja o čovjeku i društvu, temeljenih na uvjerenju da čovjek, oslobođen ustaljenih tradicija, isključivo na temelju razuma i moralne svijesti, može otkriti temelje društvenog života. Na temelju tog znanja mogao bi ostvariti bolje društveno uređenje. U strogo uređenom staleškom društvu pojavila su se mjesta na kojima se o takvim idejama moglo slobodnije raspravljati. Tijekom prosvjetiteljstva društva su se postupno oslobađala crkvenog i svjetovnog autoriteta. Kako bi dodatno pojasnili prosvjetiteljstvo, autori naglašavaju utjecaj Kanta na prosvjetiteljsko mišljenje, kao i važnost osnivanja društava, akademija i loža slobodnih zidara za intenziviranje društvene rasprave. Uz rastuću popularnost Voltairea među čitateljstvom, autori tvrde da su i manje poznati pisci također mogli računati na širok krug čitatelja. (MP)},\n}\n\n","author_short":["Altena, B.","van Lente, D."],"key":"altena_vrijheid_2013","id":"altena_vrijheid_2013","bibbaseid":"altena-vanlente-vrijheidenredegeschiedenisvanwestersesamenlevingen17501989-2013","role":"author","urls":{},"metadata":{"authorlinks":{}}},"bibtype":"book","biburl":"https://bibbase.org/network/files/qB2XGCjPEpe8AQ8Yt","dataSources":["AYeb7rF3SwJoEnrLZ"],"keywords":[],"search_terms":["vrijheid","rede","geschiedenis","van","westerse","samenlevingen","1750","1989","altena","van lente"],"title":"Vrijheid en Rede. Geschiedenis van Westerse samenlevingen 1750-1989","year":2013}