Ka whānau mai te reo. Honouring Whānau Upholding Reo Māori. Bright, N., Barnes, A., & Hutchings, J. Technical Report 2013.
Paper abstract bibtex Kupu Whakataki - Preamble E ngā iwi o te motu tēnā koutou katoa. E mōhiotia ana i tēnei wā ko te huarahi whakapiki mō te tini o ngā whānau mō tō rātou whanaketanga ā-reo, ko te akoranga reo Māori i roto i ngā kura mātauranga. Ko tā tēnei rangahau kaupapa Māori mō te toru tau, he arotahi ki te whanaketanga reo Māori ā-whānau, otirā ki ngā whakawhitinga a ngā tamariki mokopuna mai i tētahi momo horopaki akoranga ki tētahi, ahakoa i roto, ahakoa i waho i ngā kura tūturu nei. Ka noho tēnei kaupapa hei rito, i roto tonu i te kaupapa whakaora reo Māori whānui ake, i roto i Aotearoa New Zealand. I tēnei kaupapa whānui he rerekē ngā mahi a te whānau, a te Kāwanatanga tētahi i tētahi. Ahakoa rerekē, he tūnga whakahirahira tō te kāwanatanga, he tūnga whakahirahira tō te whānau, hei kaupare atu i ngā tukunga iho o te nohonoho mai o tauiwi me ōna raruraru, i raungaiti ai te noho o te reo i roto i ngā whakatupuranga. Kua hē noa iho ngā huarahi tukutuku i te reo mai i te pakeke ki te tamaiti. Ka tae tēnei ki te tau 2013, ko te nuinga o ngā kaikōrero pakeke i ako kē ki te kōrero Māori i waho anō i ō rātou kāinga. He mea tēnei e herea ai te kaha o te whānau ki te whāngai i te reo ki ā rātou tamariki i roto i ngā mahi o te kāinga, e tupu māori noa mai ai te reo. E rua ā mātou whāinga matua mō tēnei kaupapa: 1 He whakahōhonu i tō tātou mārama me pēhea te tautoko i te whānau reo Māori i roto i ēnei whakawhitinga whakahirahira, i te neke haeretanga o te whānau i waenga i ngā kura tūturu, i waho anō hoki i te pūnaha kura. 2 He tautoko i te whanaketanga o te whānau reo Māori mā te hora i ngā mōhiohio whai take ki ngā whānau rerekē, hei āwhina i a rātou ki te whakatau tikanga mō rātou anō. E arotahi ana mātou ki ngā whakawhitinga ki ngā wāhi ako hou i roto i tēnei kaupapa nā te mea koinā ngā “whatinga ngaru” e huri ai te whānau ki te whiriwhiri mehemea kei runga rātou i te huarahi ako tōtika. Hei reira hoki ka whakatau anō te whānau mehemea koinei te huarahi hei whakatutuki i ō rātou tūmanako mō te reo Māori me te mātauranga, me ērā atu mea nunui ki a rātou. He maha ngā whakatau, he matatini hoki ngā whakatau, ina whiria ko tēhea te horopaki hou e tutuki ai ngā hiahia me ngā wawata o ngā ākonga me ō rātou whānau. E tika ana kia whiwhi ngā whānau i ngā mōhiohio ngāwari noa te kimi atu mō te katoa, mō ngā whāinga wāhi e wātea ana ki a rātou. Kei tēnei pūrongo te tīmatanga o ētahi mōhiohio whai tikanga mō te whānau, ki tā mātou titiro: Kua oti te tautohu ētahi ritenga whakawhitinga papai i runga anō i ngā tāhuhu kōrero pakari e puta mai ana i ngā pukapuka me ngā kōrero mai i ngā whānau, ā, he whakaaro anō ō mātou me pēhea te whakapai ake i te huarahi whakawhitinga. He mea tino nui tēnei momo mōhiohio nā te mea mā konei ka āwhinatia ngā whānau ki te whiriwhiri i ngā momo akoranga reo Māori ka whāia e rātou, me pēhea hoki e puta ai he hua i tā rātou i kōwhiri ai hei whakatutuki i ō rātou moemoeā mō te reo Māori
@techreport{bright_ka_2013,
title = {Ka whānau mai te reo. {Honouring} {Whānau} {Upholding} {Reo} {Māori}},
url = {http://www.nzcer.org.nz/system/files/Whanau%20mai%20te%20reo%20.Web_.pdf},
abstract = {Kupu Whakataki - Preamble E ngā iwi o te motu tēnā koutou katoa. E mōhiotia ana i tēnei wā ko te huarahi whakapiki mō te tini o ngā whānau mō tō rātou whanaketanga ā-reo, ko te akoranga reo Māori i roto i ngā kura mātauranga. Ko tā tēnei rangahau kaupapa Māori mō te toru tau, he arotahi ki te whanaketanga reo Māori ā-whānau, otirā ki ngā whakawhitinga a ngā tamariki mokopuna mai i tētahi momo horopaki akoranga ki tētahi, ahakoa i roto, ahakoa i waho i ngā kura tūturu nei. Ka noho tēnei kaupapa hei rito, i roto tonu i te kaupapa whakaora reo Māori whānui ake, i roto i Aotearoa New Zealand. I tēnei kaupapa whānui he rerekē ngā mahi a te whānau, a te Kāwanatanga tētahi i tētahi. Ahakoa rerekē, he tūnga whakahirahira tō te kāwanatanga, he tūnga whakahirahira tō te whānau, hei kaupare atu i ngā tukunga iho o te nohonoho mai o tauiwi me ōna raruraru, i raungaiti ai te noho o te reo i roto i ngā whakatupuranga. Kua hē noa iho ngā huarahi tukutuku i te reo mai i te pakeke ki te tamaiti. Ka tae tēnei ki te tau 2013, ko te nuinga o ngā kaikōrero pakeke i ako kē ki te kōrero Māori i waho anō i ō rātou kāinga. He mea tēnei e herea ai te kaha o te whānau ki te whāngai i te reo ki ā rātou tamariki i roto i ngā mahi o te kāinga, e tupu māori noa mai ai te reo. E rua ā mātou whāinga matua mō tēnei kaupapa: 1 He whakahōhonu i tō tātou mārama me pēhea te tautoko i te whānau reo Māori i roto i ēnei whakawhitinga whakahirahira, i te neke haeretanga o te whānau i waenga i ngā kura tūturu, i waho anō hoki i te pūnaha kura. 2 He tautoko i te whanaketanga o te whānau reo Māori mā te hora i ngā mōhiohio whai take ki ngā whānau rerekē, hei āwhina i a rātou ki te whakatau tikanga mō rātou anō. E arotahi ana mātou ki ngā whakawhitinga ki ngā wāhi ako hou i roto i tēnei kaupapa nā te mea koinā ngā “whatinga ngaru” e huri ai te whānau ki te whiriwhiri mehemea kei runga rātou i te huarahi ako tōtika. Hei reira hoki ka whakatau anō te whānau mehemea koinei te huarahi hei whakatutuki i ō rātou tūmanako mō te reo Māori me te mātauranga, me ērā atu mea nunui ki a rātou. He maha ngā whakatau, he matatini hoki ngā whakatau, ina whiria ko tēhea te horopaki hou e tutuki ai ngā hiahia me ngā wawata o ngā ākonga me ō rātou whānau. E tika ana kia whiwhi ngā whānau i ngā mōhiohio ngāwari noa te kimi atu mō te katoa, mō ngā whāinga wāhi e wātea ana ki a rātou. Kei tēnei pūrongo te tīmatanga o ētahi mōhiohio whai tikanga mō te whānau, ki tā mātou titiro: Kua oti te tautohu ētahi ritenga whakawhitinga papai i runga anō i ngā tāhuhu kōrero pakari e puta mai ana i ngā pukapuka me ngā kōrero mai i ngā whānau, ā, he whakaaro anō ō mātou me pēhea te whakapai ake i te huarahi whakawhitinga. He mea tino nui tēnei momo mōhiohio nā te mea mā konei ka āwhinatia ngā whānau ki te whiriwhiri i ngā momo akoranga reo Māori ka whāia e rātou, me pēhea hoki e puta ai he hua i tā rātou i kōwhiri ai hei whakatutuki i ō rātou moemoeā mō te reo Māori},
author = {Bright, Nicola and Barnes, Alex and Hutchings, Jessica},
year = {2013},
keywords = {Bilingualism, Educational Development, Honouring Whānau upholding Te Reo, Immerssion, Ka whānau mai te Reo Framework, Kaupapa Māori (ideologies), Kounga, Kura, Kōrero-ā-whānau, Mainstream education, Māori Language Education, Māori Medium, Mātauranga, Mātauranga Reo, Rangatiratanga, Relationships, Reo Rua, Research Project, Rūmaki, Schooling, Tamariki, Transitions, Whanaungatanga, Whānau},
}
Downloads: 0
{"_id":"uY2aP32bX6caZiHwS","bibbaseid":"bright-barnes-hutchings-kawhnaumaitereohonouringwhnauupholdingreomori-2013","author_short":["Bright, N.","Barnes, A.","Hutchings, J."],"bibdata":{"bibtype":"techreport","type":"techreport","title":"Ka whānau mai te reo. Honouring Whānau Upholding Reo Māori","url":"http://www.nzcer.org.nz/system/files/Whanau%20mai%20te%20reo%20.Web_.pdf","abstract":"Kupu Whakataki - Preamble E ngā iwi o te motu tēnā koutou katoa. E mōhiotia ana i tēnei wā ko te huarahi whakapiki mō te tini o ngā whānau mō tō rātou whanaketanga ā-reo, ko te akoranga reo Māori i roto i ngā kura mātauranga. Ko tā tēnei rangahau kaupapa Māori mō te toru tau, he arotahi ki te whanaketanga reo Māori ā-whānau, otirā ki ngā whakawhitinga a ngā tamariki mokopuna mai i tētahi momo horopaki akoranga ki tētahi, ahakoa i roto, ahakoa i waho i ngā kura tūturu nei. Ka noho tēnei kaupapa hei rito, i roto tonu i te kaupapa whakaora reo Māori whānui ake, i roto i Aotearoa New Zealand. I tēnei kaupapa whānui he rerekē ngā mahi a te whānau, a te Kāwanatanga tētahi i tētahi. Ahakoa rerekē, he tūnga whakahirahira tō te kāwanatanga, he tūnga whakahirahira tō te whānau, hei kaupare atu i ngā tukunga iho o te nohonoho mai o tauiwi me ōna raruraru, i raungaiti ai te noho o te reo i roto i ngā whakatupuranga. Kua hē noa iho ngā huarahi tukutuku i te reo mai i te pakeke ki te tamaiti. Ka tae tēnei ki te tau 2013, ko te nuinga o ngā kaikōrero pakeke i ako kē ki te kōrero Māori i waho anō i ō rātou kāinga. He mea tēnei e herea ai te kaha o te whānau ki te whāngai i te reo ki ā rātou tamariki i roto i ngā mahi o te kāinga, e tupu māori noa mai ai te reo. E rua ā mātou whāinga matua mō tēnei kaupapa: 1 He whakahōhonu i tō tātou mārama me pēhea te tautoko i te whānau reo Māori i roto i ēnei whakawhitinga whakahirahira, i te neke haeretanga o te whānau i waenga i ngā kura tūturu, i waho anō hoki i te pūnaha kura. 2 He tautoko i te whanaketanga o te whānau reo Māori mā te hora i ngā mōhiohio whai take ki ngā whānau rerekē, hei āwhina i a rātou ki te whakatau tikanga mō rātou anō. E arotahi ana mātou ki ngā whakawhitinga ki ngā wāhi ako hou i roto i tēnei kaupapa nā te mea koinā ngā “whatinga ngaru” e huri ai te whānau ki te whiriwhiri mehemea kei runga rātou i te huarahi ako tōtika. Hei reira hoki ka whakatau anō te whānau mehemea koinei te huarahi hei whakatutuki i ō rātou tūmanako mō te reo Māori me te mātauranga, me ērā atu mea nunui ki a rātou. He maha ngā whakatau, he matatini hoki ngā whakatau, ina whiria ko tēhea te horopaki hou e tutuki ai ngā hiahia me ngā wawata o ngā ākonga me ō rātou whānau. E tika ana kia whiwhi ngā whānau i ngā mōhiohio ngāwari noa te kimi atu mō te katoa, mō ngā whāinga wāhi e wātea ana ki a rātou. Kei tēnei pūrongo te tīmatanga o ētahi mōhiohio whai tikanga mō te whānau, ki tā mātou titiro: Kua oti te tautohu ētahi ritenga whakawhitinga papai i runga anō i ngā tāhuhu kōrero pakari e puta mai ana i ngā pukapuka me ngā kōrero mai i ngā whānau, ā, he whakaaro anō ō mātou me pēhea te whakapai ake i te huarahi whakawhitinga. He mea tino nui tēnei momo mōhiohio nā te mea mā konei ka āwhinatia ngā whānau ki te whiriwhiri i ngā momo akoranga reo Māori ka whāia e rātou, me pēhea hoki e puta ai he hua i tā rātou i kōwhiri ai hei whakatutuki i ō rātou moemoeā mō te reo Māori","author":[{"propositions":[],"lastnames":["Bright"],"firstnames":["Nicola"],"suffixes":[]},{"propositions":[],"lastnames":["Barnes"],"firstnames":["Alex"],"suffixes":[]},{"propositions":[],"lastnames":["Hutchings"],"firstnames":["Jessica"],"suffixes":[]}],"year":"2013","keywords":"Bilingualism, Educational Development, Honouring Whānau upholding Te Reo, Immerssion, Ka whānau mai te Reo Framework, Kaupapa Māori (ideologies), Kounga, Kura, Kōrero-ā-whānau, Mainstream education, Māori Language Education, Māori Medium, Mātauranga, Mātauranga Reo, Rangatiratanga, Relationships, Reo Rua, Research Project, Rūmaki, Schooling, Tamariki, Transitions, Whanaungatanga, Whānau","bibtex":"@techreport{bright_ka_2013,\n\ttitle = {Ka whānau mai te reo. {Honouring} {Whānau} {Upholding} {Reo} {Māori}},\n\turl = {http://www.nzcer.org.nz/system/files/Whanau%20mai%20te%20reo%20.Web_.pdf},\n\tabstract = {Kupu Whakataki - Preamble E ngā iwi o te motu tēnā koutou katoa. E mōhiotia ana i tēnei wā ko te huarahi whakapiki mō te tini o ngā whānau mō tō rātou whanaketanga ā-reo, ko te akoranga reo Māori i roto i ngā kura mātauranga. Ko tā tēnei rangahau kaupapa Māori mō te toru tau, he arotahi ki te whanaketanga reo Māori ā-whānau, otirā ki ngā whakawhitinga a ngā tamariki mokopuna mai i tētahi momo horopaki akoranga ki tētahi, ahakoa i roto, ahakoa i waho i ngā kura tūturu nei. Ka noho tēnei kaupapa hei rito, i roto tonu i te kaupapa whakaora reo Māori whānui ake, i roto i Aotearoa New Zealand. I tēnei kaupapa whānui he rerekē ngā mahi a te whānau, a te Kāwanatanga tētahi i tētahi. Ahakoa rerekē, he tūnga whakahirahira tō te kāwanatanga, he tūnga whakahirahira tō te whānau, hei kaupare atu i ngā tukunga iho o te nohonoho mai o tauiwi me ōna raruraru, i raungaiti ai te noho o te reo i roto i ngā whakatupuranga. Kua hē noa iho ngā huarahi tukutuku i te reo mai i te pakeke ki te tamaiti. Ka tae tēnei ki te tau 2013, ko te nuinga o ngā kaikōrero pakeke i ako kē ki te kōrero Māori i waho anō i ō rātou kāinga. He mea tēnei e herea ai te kaha o te whānau ki te whāngai i te reo ki ā rātou tamariki i roto i ngā mahi o te kāinga, e tupu māori noa mai ai te reo. E rua ā mātou whāinga matua mō tēnei kaupapa: 1 He whakahōhonu i tō tātou mārama me pēhea te tautoko i te whānau reo Māori i roto i ēnei whakawhitinga whakahirahira, i te neke haeretanga o te whānau i waenga i ngā kura tūturu, i waho anō hoki i te pūnaha kura. 2 He tautoko i te whanaketanga o te whānau reo Māori mā te hora i ngā mōhiohio whai take ki ngā whānau rerekē, hei āwhina i a rātou ki te whakatau tikanga mō rātou anō. E arotahi ana mātou ki ngā whakawhitinga ki ngā wāhi ako hou i roto i tēnei kaupapa nā te mea koinā ngā “whatinga ngaru” e huri ai te whānau ki te whiriwhiri mehemea kei runga rātou i te huarahi ako tōtika. Hei reira hoki ka whakatau anō te whānau mehemea koinei te huarahi hei whakatutuki i ō rātou tūmanako mō te reo Māori me te mātauranga, me ērā atu mea nunui ki a rātou. He maha ngā whakatau, he matatini hoki ngā whakatau, ina whiria ko tēhea te horopaki hou e tutuki ai ngā hiahia me ngā wawata o ngā ākonga me ō rātou whānau. E tika ana kia whiwhi ngā whānau i ngā mōhiohio ngāwari noa te kimi atu mō te katoa, mō ngā whāinga wāhi e wātea ana ki a rātou. Kei tēnei pūrongo te tīmatanga o ētahi mōhiohio whai tikanga mō te whānau, ki tā mātou titiro: Kua oti te tautohu ētahi ritenga whakawhitinga papai i runga anō i ngā tāhuhu kōrero pakari e puta mai ana i ngā pukapuka me ngā kōrero mai i ngā whānau, ā, he whakaaro anō ō mātou me pēhea te whakapai ake i te huarahi whakawhitinga. He mea tino nui tēnei momo mōhiohio nā te mea mā konei ka āwhinatia ngā whānau ki te whiriwhiri i ngā momo akoranga reo Māori ka whāia e rātou, me pēhea hoki e puta ai he hua i tā rātou i kōwhiri ai hei whakatutuki i ō rātou moemoeā mō te reo Māori},\n\tauthor = {Bright, Nicola and Barnes, Alex and Hutchings, Jessica},\n\tyear = {2013},\n\tkeywords = {Bilingualism, Educational Development, Honouring Whānau upholding Te Reo, Immerssion, Ka whānau mai te Reo Framework, Kaupapa Māori (ideologies), Kounga, Kura, Kōrero-ā-whānau, Mainstream education, Māori Language Education, Māori Medium, Mātauranga, Mātauranga Reo, Rangatiratanga, Relationships, Reo Rua, Research Project, Rūmaki, Schooling, Tamariki, Transitions, Whanaungatanga, Whānau},\n}\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n","author_short":["Bright, N.","Barnes, A.","Hutchings, J."],"key":"bright_ka_2013-1","id":"bright_ka_2013-1","bibbaseid":"bright-barnes-hutchings-kawhnaumaitereohonouringwhnauupholdingreomori-2013","role":"author","urls":{"Paper":"http://www.nzcer.org.nz/system/files/Whanau%20mai%20te%20reo%20.Web_.pdf"},"keyword":["Bilingualism","Educational Development","Honouring Whānau upholding Te Reo","Immerssion","Ka whānau mai te Reo Framework","Kaupapa Māori (ideologies)","Kounga","Kura","Kōrero-ā-whānau","Mainstream education","Māori Language Education","Māori Medium","Mātauranga","Mātauranga Reo","Rangatiratanga","Relationships","Reo Rua","Research Project","Rūmaki","Schooling","Tamariki","Transitions","Whanaungatanga","Whānau"],"metadata":{"authorlinks":{}}},"bibtype":"techreport","biburl":"http://bibbase.org/zotero/JANRIV","dataSources":["apawDb9YbtTZ2cs7p","6ganJHGdhAYDmSCt5"],"keywords":["bilingualism","educational development","honouring whānau upholding te reo","immerssion","ka whānau mai te reo framework","kaupapa māori (ideologies)","kounga","kura","kōrero-ā-whānau","mainstream education","māori language education","māori medium","mātauranga","mātauranga reo","rangatiratanga","relationships","reo rua","research project","rūmaki","schooling","tamariki","transitions","whanaungatanga","whānau"],"search_terms":["nau","mai","reo","honouring","nau","upholding","reo","ori","bright","barnes","hutchings"],"title":"Ka whānau mai te reo. Honouring Whānau Upholding Reo Māori","year":2013}