Prosvjetiteljstvo i prosvjetiteljstva: (ra)stezanje pojma. Krstić, P. Prolegomena : Časopis za filozofiju, 14(1):71–86, 2015. Ovaj rad problematizira postojanje jednog jedinstvenog prosvjetiteljstva ili prosvjetiteljstva u pluralizmu u smislu da se ne može govoriti o jednom prosvjetiteljstvu nego o više prosvjetiteljstva obzirom na nacionalno-lokalne (npr. specifičnosti škotskog, talijanskog, njemačkog prosvjetiteljstva) i religijske različitosti u kojima se prosvjetiteljstvo nametnulo. Također autor se bavi i "visokim" i "niskim" prosvjetiteljstvom obzirom na rezultate socijalne povijesti francuskih povjesničara Darntona i Chartiera koji su pokazali da su prosvjetiteljstvo prakticirali i niži slojevi ne samo filozofska elita Francuske. Cilj rada je upozoriti da se ne može govoriti o prosvjetiteljstvu kao homogenoj matrici jer je to od 1960-ih godina dovedeno u pitanje. Pozivom na druge istraživače prosvjetiteljstva autor ukazuje da se ono ne može samo locirati situacijski u Francusku, nego se mora postaviti i kronološki na kraj 17. stoljeća u Englesku (Newton, Locke, Bayle) i Nizozemsku gdje su njegova prvotna izvorišta. Tako bi prema jednoj poziciji početak bio slavna revolucija u Engleskoj i objava Newtonovih "Matematičkih principa filozofije prirode" 1688-1689. a završetak vladavina jakobinskog terora i objava Kantove "Kritike moći suđenja" 1793.-1794. Ali ima i drugih periodizacija koji sežu duboko u 19. stoljeće. Nasuprot "kontekstualista" zaključno autor ukazuje na to da je prosvjetiteljstvo ujedinjavalo Europu i da je stvorilo pretopostavku za razvoj moderne obzirom da je prosvjetiteljstvo bila najsnažnija transformacijska silnica počevši od srednjeg vijeka u povijesti Zapada.bibtex @article{krstic_prosvjetiteljstvo_2015,
title = {Prosvjetiteljstvo i prosvjetiteljstva: (ra)stezanje pojma},
volume = {14},
language = {hrvatski},
number = {1},
journal = {Prolegomena : Časopis za filozofiju},
author = {Krstić, Predrag},
year = {2015},
note = {Ovaj rad problematizira postojanje jednog jedinstvenog prosvjetiteljstva ili prosvjetiteljstva u pluralizmu u smislu da se ne može govoriti o jednom prosvjetiteljstvu nego o više prosvjetiteljstva obzirom na nacionalno-lokalne (npr. specifičnosti škotskog, talijanskog, njemačkog prosvjetiteljstva) i religijske različitosti u kojima se prosvjetiteljstvo nametnulo. Također autor se bavi i "visokim" i "niskim" prosvjetiteljstvom obzirom na rezultate socijalne povijesti francuskih povjesničara Darntona i Chartiera koji su pokazali da su prosvjetiteljstvo prakticirali i niži slojevi ne samo filozofska elita Francuske. Cilj rada je upozoriti da se ne može govoriti o prosvjetiteljstvu kao homogenoj matrici jer je to od 1960-ih godina dovedeno u pitanje. Pozivom na druge istraživače prosvjetiteljstva autor ukazuje da se ono ne može samo locirati situacijski u Francusku, nego se mora postaviti i kronološki na kraj 17. stoljeća u Englesku (Newton, Locke, Bayle) i Nizozemsku gdje su njegova prvotna izvorišta. Tako bi prema jednoj poziciji početak bio slavna revolucija u Engleskoj i objava Newtonovih "Matematičkih principa filozofije prirode" 1688-1689. a završetak vladavina jakobinskog terora i objava Kantove "Kritike moći suđenja" 1793.-1794. Ali ima i drugih periodizacija koji sežu duboko u 19. stoljeće. Nasuprot "kontekstualista" zaključno autor ukazuje na to da je prosvjetiteljstvo ujedinjavalo Europu i da je stvorilo pretopostavku za razvoj moderne obzirom da je prosvjetiteljstvo bila najsnažnija transformacijska silnica počevši od srednjeg vijeka u povijesti Zapada.},
pages = {71--86},
}
Downloads: 0
{"_id":"rbybKopXSngkTF8Zm","bibbaseid":"krsti-prosvjetiteljstvoiprosvjetiteljstvarastezanjepojma-2015","author_short":["Krstić, P."],"bibdata":{"bibtype":"article","type":"article","title":"Prosvjetiteljstvo i prosvjetiteljstva: (ra)stezanje pojma","volume":"14","language":"hrvatski","number":"1","journal":"Prolegomena : Časopis za filozofiju","author":[{"propositions":[],"lastnames":["Krstić"],"firstnames":["Predrag"],"suffixes":[]}],"year":"2015","note":"Ovaj rad problematizira postojanje jednog jedinstvenog prosvjetiteljstva ili prosvjetiteljstva u pluralizmu u smislu da se ne može govoriti o jednom prosvjetiteljstvu nego o više prosvjetiteljstva obzirom na nacionalno-lokalne (npr. specifičnosti škotskog, talijanskog, njemačkog prosvjetiteljstva) i religijske različitosti u kojima se prosvjetiteljstvo nametnulo. Također autor se bavi i \"visokim\" i \"niskim\" prosvjetiteljstvom obzirom na rezultate socijalne povijesti francuskih povjesničara Darntona i Chartiera koji su pokazali da su prosvjetiteljstvo prakticirali i niži slojevi ne samo filozofska elita Francuske. Cilj rada je upozoriti da se ne može govoriti o prosvjetiteljstvu kao homogenoj matrici jer je to od 1960-ih godina dovedeno u pitanje. Pozivom na druge istraživače prosvjetiteljstva autor ukazuje da se ono ne može samo locirati situacijski u Francusku, nego se mora postaviti i kronološki na kraj 17. stoljeća u Englesku (Newton, Locke, Bayle) i Nizozemsku gdje su njegova prvotna izvorišta. Tako bi prema jednoj poziciji početak bio slavna revolucija u Engleskoj i objava Newtonovih \"Matematičkih principa filozofije prirode\" 1688-1689. a završetak vladavina jakobinskog terora i objava Kantove \"Kritike moći suđenja\" 1793.-1794. Ali ima i drugih periodizacija koji sežu duboko u 19. stoljeće. Nasuprot \"kontekstualista\" zaključno autor ukazuje na to da je prosvjetiteljstvo ujedinjavalo Europu i da je stvorilo pretopostavku za razvoj moderne obzirom da je prosvjetiteljstvo bila najsnažnija transformacijska silnica počevši od srednjeg vijeka u povijesti Zapada.","pages":"71–86","bibtex":"@article{krstic_prosvjetiteljstvo_2015,\n\ttitle = {Prosvjetiteljstvo i prosvjetiteljstva: (ra)stezanje pojma},\n\tvolume = {14},\n\tlanguage = {hrvatski},\n\tnumber = {1},\n\tjournal = {Prolegomena : Časopis za filozofiju},\n\tauthor = {Krstić, Predrag},\n\tyear = {2015},\n\tnote = {Ovaj rad problematizira postojanje jednog jedinstvenog prosvjetiteljstva ili prosvjetiteljstva u pluralizmu u smislu da se ne može govoriti o jednom prosvjetiteljstvu nego o više prosvjetiteljstva obzirom na nacionalno-lokalne (npr. specifičnosti škotskog, talijanskog, njemačkog prosvjetiteljstva) i religijske različitosti u kojima se prosvjetiteljstvo nametnulo. Također autor se bavi i \"visokim\" i \"niskim\" prosvjetiteljstvom obzirom na rezultate socijalne povijesti francuskih povjesničara Darntona i Chartiera koji su pokazali da su prosvjetiteljstvo prakticirali i niži slojevi ne samo filozofska elita Francuske. Cilj rada je upozoriti da se ne može govoriti o prosvjetiteljstvu kao homogenoj matrici jer je to od 1960-ih godina dovedeno u pitanje. Pozivom na druge istraživače prosvjetiteljstva autor ukazuje da se ono ne može samo locirati situacijski u Francusku, nego se mora postaviti i kronološki na kraj 17. stoljeća u Englesku (Newton, Locke, Bayle) i Nizozemsku gdje su njegova prvotna izvorišta. Tako bi prema jednoj poziciji početak bio slavna revolucija u Engleskoj i objava Newtonovih \"Matematičkih principa filozofije prirode\" 1688-1689. a završetak vladavina jakobinskog terora i objava Kantove \"Kritike moći suđenja\" 1793.-1794. Ali ima i drugih periodizacija koji sežu duboko u 19. stoljeće. Nasuprot \"kontekstualista\" zaključno autor ukazuje na to da je prosvjetiteljstvo ujedinjavalo Europu i da je stvorilo pretopostavku za razvoj moderne obzirom da je prosvjetiteljstvo bila najsnažnija transformacijska silnica počevši od srednjeg vijeka u povijesti Zapada.},\n\tpages = {71--86},\n}\n\n","author_short":["Krstić, P."],"key":"krstic_prosvjetiteljstvo_2015","id":"krstic_prosvjetiteljstvo_2015","bibbaseid":"krsti-prosvjetiteljstvoiprosvjetiteljstvarastezanjepojma-2015","role":"author","urls":{},"metadata":{"authorlinks":{}}},"bibtype":"article","biburl":"https://bibbase.org/network/files/JYjaq4DrqdmadYNQt","dataSources":["THyNMAXR3JTyp6hr2","DBkuJT3aZ9xH8A4FJ","AYeb7rF3SwJoEnrLZ","EQXETRn3ryziDnP2u","D3eg429oukh5mHQoW","D42E3MAqNTvgPJsCv","CqXXw22NcRYyNfJ5m"],"keywords":[],"search_terms":["prosvjetiteljstvo","prosvjetiteljstva","stezanje","pojma","krstić"],"title":"Prosvjetiteljstvo i prosvjetiteljstva: (ra)stezanje pojma","year":2015}