Glazba, akademije i učena društva djelatna u hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća. Tuksar, S. Arti musices, 35(1):3, 2004.
Glazba, akademije i učena društva djelatna u hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća [link]Paper  abstract   bibtex   
U hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća ustanovljeno je postojanje barem osam akademija i triju učenih društava. Pet ih je bilo utemeljeno u Dubrovniku, dva u Zadru te po jedno u Rovinju, Ozlju, Splitu i Hvaru. Jedno je djelovalo u 16., sedam u 17., a pet u 18. stoljeću (od kojih dva i u 17. st.). Oskudno sačuvana i proučena dokumentacija ni u jednom slučaju nije pronašla službenu nazočnost glazbe u programima rada tih društava. Njihova djelatnost najvećim je dijelom bila književnog, prevoditeljskog i leksikografskog karaktera. Ipak, djela N.V. Gučetića, M. Monaldija, G. Zaccharie, I. Tanzlingera-Zanottija, I. Belostenca, F.M. Appendinija, A. Della Belle te možda nekih drugih autora, članova pojedinih akademija i učenih društava, izravno svjedoče o glazbenim temama (estetika glazbe, glazbena historiografija, leksikografija) koje su vrlo vjerojatno bile dio rasprava, razgovora, korespondencije i drugih oblika razmjene mišljenja njihovih članova. Potvrđeno je da su se glazbom aktivno bavili članovi pojedinih akademija poput Đure Matijaševića, Vladislava Menčetića, Giacoma Pise i Antuna Sorkočevića. Do sada nije, međutim, mogli biti dokazano ni razjašnjeno jesu li i kako njihove izravne glazbene aktivnosti bile dio djelatnosti njima odgovarajućih društava.
@article{tuksar_glazba_2004,
	title = {Glazba, akademije i učena društva djelatna u hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća},
	volume = {35},
	url = {https://www.bib.irb.hr/228507?rad=228507},
	abstract = {U hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća ustanovljeno je postojanje barem osam akademija i triju učenih društava. Pet ih je bilo utemeljeno u Dubrovniku, dva u Zadru te po jedno u Rovinju, Ozlju, Splitu i Hvaru. Jedno je djelovalo u 16., sedam u 17., a pet u 18. stoljeću (od kojih dva i u 17. st.). Oskudno sačuvana i proučena dokumentacija ni u jednom slučaju nije pronašla službenu nazočnost glazbe u programima rada tih društava. Njihova djelatnost najvećim je dijelom bila književnog, prevoditeljskog i leksikografskog karaktera. Ipak, djela N.V. Gučetića, M. Monaldija, G. Zaccharie, I. Tanzlingera-Zanottija, I. Belostenca, F.M. Appendinija, A. Della Belle te možda nekih drugih autora, članova pojedinih akademija i učenih društava, izravno svjedoče o glazbenim temama (estetika glazbe, glazbena historiografija, leksikografija) koje su vrlo vjerojatno bile dio rasprava, razgovora, korespondencije i drugih oblika razmjene mišljenja njihovih članova. Potvrđeno je da su se glazbom aktivno bavili članovi pojedinih akademija poput Đure Matijaševića, Vladislava Menčetića, Giacoma Pise i Antuna Sorkočevića. Do sada nije, međutim, mogli biti dokazano ni razjašnjeno jesu li i kako njihove izravne glazbene aktivnosti bile dio djelatnosti njima odgovarajućih društava.},
	language = {hr},
	number = {1},
	urldate = {2022-01-25},
	journal = {Arti musices},
	author = {Tuksar, Stanislav},
	year = {2004},
	pages = {3},
}

Downloads: 0