Glazba, akademije i učena društva djelatna u hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća. Tuksar, S. Arti musices, 35(1):3, 2004.
Paper abstract bibtex U hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća ustanovljeno je postojanje barem osam akademija i triju učenih društava. Pet ih je bilo utemeljeno u Dubrovniku, dva u Zadru te po jedno u Rovinju, Ozlju, Splitu i Hvaru. Jedno je djelovalo u 16., sedam u 17., a pet u 18. stoljeću (od kojih dva i u 17. st.). Oskudno sačuvana i proučena dokumentacija ni u jednom slučaju nije pronašla službenu nazočnost glazbe u programima rada tih društava. Njihova djelatnost najvećim je dijelom bila književnog, prevoditeljskog i leksikografskog karaktera. Ipak, djela N.V. Gučetića, M. Monaldija, G. Zaccharie, I. Tanzlingera-Zanottija, I. Belostenca, F.M. Appendinija, A. Della Belle te možda nekih drugih autora, članova pojedinih akademija i učenih društava, izravno svjedoče o glazbenim temama (estetika glazbe, glazbena historiografija, leksikografija) koje su vrlo vjerojatno bile dio rasprava, razgovora, korespondencije i drugih oblika razmjene mišljenja njihovih članova. Potvrđeno je da su se glazbom aktivno bavili članovi pojedinih akademija poput Đure Matijaševića, Vladislava Menčetića, Giacoma Pise i Antuna Sorkočevića. Do sada nije, međutim, mogli biti dokazano ni razjašnjeno jesu li i kako njihove izravne glazbene aktivnosti bile dio djelatnosti njima odgovarajućih društava.
@article{tuksar_glazba_2004,
title = {Glazba, akademije i učena društva djelatna u hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća},
volume = {35},
url = {https://www.bib.irb.hr/228507?rad=228507},
abstract = {U hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća ustanovljeno je postojanje barem osam akademija i triju učenih društava. Pet ih je bilo utemeljeno u Dubrovniku, dva u Zadru te po jedno u Rovinju, Ozlju, Splitu i Hvaru. Jedno je djelovalo u 16., sedam u 17., a pet u 18. stoljeću (od kojih dva i u 17. st.). Oskudno sačuvana i proučena dokumentacija ni u jednom slučaju nije pronašla službenu nazočnost glazbe u programima rada tih društava. Njihova djelatnost najvećim je dijelom bila književnog, prevoditeljskog i leksikografskog karaktera. Ipak, djela N.V. Gučetića, M. Monaldija, G. Zaccharie, I. Tanzlingera-Zanottija, I. Belostenca, F.M. Appendinija, A. Della Belle te možda nekih drugih autora, članova pojedinih akademija i učenih društava, izravno svjedoče o glazbenim temama (estetika glazbe, glazbena historiografija, leksikografija) koje su vrlo vjerojatno bile dio rasprava, razgovora, korespondencije i drugih oblika razmjene mišljenja njihovih članova. Potvrđeno je da su se glazbom aktivno bavili članovi pojedinih akademija poput Đure Matijaševića, Vladislava Menčetića, Giacoma Pise i Antuna Sorkočevića. Do sada nije, međutim, mogli biti dokazano ni razjašnjeno jesu li i kako njihove izravne glazbene aktivnosti bile dio djelatnosti njima odgovarajućih društava.},
language = {hr},
number = {1},
urldate = {2022-01-25},
journal = {Arti musices},
author = {Tuksar, Stanislav},
year = {2004},
pages = {3},
}
Downloads: 0
{"_id":"uRW3b57dJNr5EixL4","bibbaseid":"tuksar-glazbaakademijeiuenadrutvadjelatnauhrvatskimzemljamaurazdobljuod16do18stoljea-2004","author_short":["Tuksar, S."],"bibdata":{"bibtype":"article","type":"article","title":"Glazba, akademije i učena društva djelatna u hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća","volume":"35","url":"https://www.bib.irb.hr/228507?rad=228507","abstract":"U hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća ustanovljeno je postojanje barem osam akademija i triju učenih društava. Pet ih je bilo utemeljeno u Dubrovniku, dva u Zadru te po jedno u Rovinju, Ozlju, Splitu i Hvaru. Jedno je djelovalo u 16., sedam u 17., a pet u 18. stoljeću (od kojih dva i u 17. st.). Oskudno sačuvana i proučena dokumentacija ni u jednom slučaju nije pronašla službenu nazočnost glazbe u programima rada tih društava. Njihova djelatnost najvećim je dijelom bila književnog, prevoditeljskog i leksikografskog karaktera. Ipak, djela N.V. Gučetića, M. Monaldija, G. Zaccharie, I. Tanzlingera-Zanottija, I. Belostenca, F.M. Appendinija, A. Della Belle te možda nekih drugih autora, članova pojedinih akademija i učenih društava, izravno svjedoče o glazbenim temama (estetika glazbe, glazbena historiografija, leksikografija) koje su vrlo vjerojatno bile dio rasprava, razgovora, korespondencije i drugih oblika razmjene mišljenja njihovih članova. Potvrđeno je da su se glazbom aktivno bavili članovi pojedinih akademija poput Đure Matijaševića, Vladislava Menčetića, Giacoma Pise i Antuna Sorkočevića. Do sada nije, međutim, mogli biti dokazano ni razjašnjeno jesu li i kako njihove izravne glazbene aktivnosti bile dio djelatnosti njima odgovarajućih društava.","language":"hr","number":"1","urldate":"2022-01-25","journal":"Arti musices","author":[{"propositions":[],"lastnames":["Tuksar"],"firstnames":["Stanislav"],"suffixes":[]}],"year":"2004","pages":"3","bibtex":"@article{tuksar_glazba_2004,\n\ttitle = {Glazba, akademije i učena društva djelatna u hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća},\n\tvolume = {35},\n\turl = {https://www.bib.irb.hr/228507?rad=228507},\n\tabstract = {U hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća ustanovljeno je postojanje barem osam akademija i triju učenih društava. Pet ih je bilo utemeljeno u Dubrovniku, dva u Zadru te po jedno u Rovinju, Ozlju, Splitu i Hvaru. Jedno je djelovalo u 16., sedam u 17., a pet u 18. stoljeću (od kojih dva i u 17. st.). Oskudno sačuvana i proučena dokumentacija ni u jednom slučaju nije pronašla službenu nazočnost glazbe u programima rada tih društava. Njihova djelatnost najvećim je dijelom bila književnog, prevoditeljskog i leksikografskog karaktera. Ipak, djela N.V. Gučetića, M. Monaldija, G. Zaccharie, I. Tanzlingera-Zanottija, I. Belostenca, F.M. Appendinija, A. Della Belle te možda nekih drugih autora, članova pojedinih akademija i učenih društava, izravno svjedoče o glazbenim temama (estetika glazbe, glazbena historiografija, leksikografija) koje su vrlo vjerojatno bile dio rasprava, razgovora, korespondencije i drugih oblika razmjene mišljenja njihovih članova. Potvrđeno je da su se glazbom aktivno bavili članovi pojedinih akademija poput Đure Matijaševića, Vladislava Menčetića, Giacoma Pise i Antuna Sorkočevića. Do sada nije, međutim, mogli biti dokazano ni razjašnjeno jesu li i kako njihove izravne glazbene aktivnosti bile dio djelatnosti njima odgovarajućih društava.},\n\tlanguage = {hr},\n\tnumber = {1},\n\turldate = {2022-01-25},\n\tjournal = {Arti musices},\n\tauthor = {Tuksar, Stanislav},\n\tyear = {2004},\n\tpages = {3},\n}\n\n\n\n\n\n\n\n","author_short":["Tuksar, S."],"key":"tuksar_glazba_2004","id":"tuksar_glazba_2004","bibbaseid":"tuksar-glazbaakademijeiuenadrutvadjelatnauhrvatskimzemljamaurazdobljuod16do18stoljea-2004","role":"author","urls":{"Paper":"https://www.bib.irb.hr/228507?rad=228507"},"metadata":{"authorlinks":{}},"html":""},"bibtype":"article","biburl":"https://bibbase.org/zotero/teashek","dataSources":["THyNMAXR3JTyp6hr2"],"keywords":[],"search_terms":["glazba","akademije","ena","dru","tva","djelatna","hrvatskim","zemljama","razdoblju","stolje","tuksar"],"title":"Glazba, akademije i učena društva djelatna u hrvatskim zemljama u razdoblju od 16. do 18. stoljeća","year":2004}