@article{svagelj_prvi_1952,
	address = {Osijek},
	chapter = {X/2116},
	title = {Prvi slavonski volterijanac},
	language = {hrvatski},
	journal = {Glas Slavonije},
	author = {Švagelj, Dionizije},
	year = {1952},
	note = {Novinski članak koji je Dionizije Švagelj posvetio Adamu Tadiji Blagojeviću, Slavoncu koji se polovinom 18. stoljeća rodio u Petrijevcima, nosi vrlo provokativan i svakako ipak pretjeran atribut "slavonski volterijanac" unatoč tome što se Blagojevića u hrvatskoj književnoj historiografiji percipira kao najizrazitijeg predstavnika jozefinizma. Na taj način, pa i s dodatnom zaoštrenom dimenzijom (Blagojević je "najoduševljeniji pristaša ideja koje su Europom proširili Voltaire i Rousseau"), o Blagojeviću u kontekstu osamnaestostoljetne slavonske književnosti piše i Švagelj. Uz najpoznatije i jedino izvorno Blagojevićevo djelo Pjesnik-putnik (1771), Švagelj se osvrnuo i na autorov prijevod romana Chinki (1768) francuskoga pisca Gabriela Françoisa Coyera u kojemu je glavni junak "prosvijećeni seljak" Khinki. U tom Blagojevićevu prijevodu, osim antifeudalnih tonova, Švagelj uočava autorove namjere da Slavoniji predstavi žanr romana kakav su poznavale zapadnoeuropske književnosti. Za slabu recepciju Blagojevićevih djela Švagelj okrivljava tada još uvijek nedovoljan broj pismenih ljudi koji bi njegove ideje mogli razumjeti. Članak privlači naslovom, ponajprije atribucijom "slavonski volterijanac" koja, dakako, ne stoji jer Blagojević nije bio tako naklon francuskome prosvjetiteljstvu. (GŠ)},
	keywords = {Adam Tadija Blagojević, Voltaire i Rousseau},
}

{"_id":"him8CuEZjaGZAQRZP","bibbaseid":"vagelj-prvislavonskivolterijanac-1952","author_short":["Švagelj, D."],"bibdata":{"bibtype":"article","type":"article","address":"Osijek","chapter":"X/2116","title":"Prvi slavonski volterijanac","language":"hrvatski","journal":"Glas Slavonije","author":[{"propositions":[],"lastnames":["Švagelj"],"firstnames":["Dionizije"],"suffixes":[]}],"year":"1952","note":"Novinski članak koji je Dionizije Švagelj posvetio Adamu Tadiji Blagojeviću, Slavoncu koji se polovinom 18. stoljeća rodio u Petrijevcima, nosi vrlo provokativan i svakako ipak pretjeran atribut \"slavonski volterijanac\" unatoč tome što se Blagojevića u hrvatskoj književnoj historiografiji percipira kao najizrazitijeg predstavnika jozefinizma. Na taj način, pa i s dodatnom zaoštrenom dimenzijom (Blagojević je \"najoduševljeniji pristaša ideja koje su Europom proširili Voltaire i Rousseau\"), o Blagojeviću u kontekstu osamnaestostoljetne slavonske književnosti piše i Švagelj. Uz najpoznatije i jedino izvorno Blagojevićevo djelo Pjesnik-putnik (1771), Švagelj se osvrnuo i na autorov prijevod romana Chinki (1768) francuskoga pisca Gabriela Françoisa Coyera u kojemu je glavni junak \"prosvijećeni seljak\" Khinki. U tom Blagojevićevu prijevodu, osim antifeudalnih tonova, Švagelj uočava autorove namjere da Slavoniji predstavi žanr romana kakav su poznavale zapadnoeuropske književnosti. Za slabu recepciju Blagojevićevih djela Švagelj okrivljava tada još uvijek nedovoljan broj pismenih ljudi koji bi njegove ideje mogli razumjeti. Članak privlači naslovom, ponajprije atribucijom \"slavonski volterijanac\" koja, dakako, ne stoji jer Blagojević nije bio tako naklon francuskome prosvjetiteljstvu. (GŠ)","keywords":"Adam Tadija Blagojević, Voltaire i Rousseau","bibtex":"@article{svagelj_prvi_1952,\n\taddress = {Osijek},\n\tchapter = {X/2116},\n\ttitle = {Prvi slavonski volterijanac},\n\tlanguage = {hrvatski},\n\tjournal = {Glas Slavonije},\n\tauthor = {Švagelj, Dionizije},\n\tyear = {1952},\n\tnote = {Novinski članak koji je Dionizije Švagelj posvetio Adamu Tadiji Blagojeviću, Slavoncu koji se polovinom 18. stoljeća rodio u Petrijevcima, nosi vrlo provokativan i svakako ipak pretjeran atribut \"slavonski volterijanac\" unatoč tome što se Blagojevića u hrvatskoj književnoj historiografiji percipira kao najizrazitijeg predstavnika jozefinizma. Na taj način, pa i s dodatnom zaoštrenom dimenzijom (Blagojević je \"najoduševljeniji pristaša ideja koje su Europom proširili Voltaire i Rousseau\"), o Blagojeviću u kontekstu osamnaestostoljetne slavonske književnosti piše i Švagelj. Uz najpoznatije i jedino izvorno Blagojevićevo djelo Pjesnik-putnik (1771), Švagelj se osvrnuo i na autorov prijevod romana Chinki (1768) francuskoga pisca Gabriela Françoisa Coyera u kojemu je glavni junak \"prosvijećeni seljak\" Khinki. U tom Blagojevićevu prijevodu, osim antifeudalnih tonova, Švagelj uočava autorove namjere da Slavoniji predstavi žanr romana kakav su poznavale zapadnoeuropske književnosti. Za slabu recepciju Blagojevićevih djela Švagelj okrivljava tada još uvijek nedovoljan broj pismenih ljudi koji bi njegove ideje mogli razumjeti. Članak privlači naslovom, ponajprije atribucijom \"slavonski volterijanac\" koja, dakako, ne stoji jer Blagojević nije bio tako naklon francuskome prosvjetiteljstvu. (GŠ)},\n\tkeywords = {Adam Tadija Blagojević, Voltaire i Rousseau},\n}\n\n","author_short":["Švagelj, D."],"key":"svagelj_prvi_1952","id":"svagelj_prvi_1952","bibbaseid":"vagelj-prvislavonskivolterijanac-1952","role":"author","urls":{},"keyword":["Adam Tadija Blagojević","Voltaire i Rousseau"],"metadata":{"authorlinks":{}}},"bibtype":"article","biburl":"https://bibbase.org/network/files/qB2XGCjPEpe8AQ8Yt","dataSources":["DBkuJT3aZ9xH8A4FJ","AYeb7rF3SwJoEnrLZ"],"keywords":["adam tadija blagojević","voltaire i rousseau"],"search_terms":["prvi","slavonski","volterijanac","švagelj"],"title":"Prvi slavonski volterijanac","year":1952}